Šta je efikasnije: multitasking ili fokusiranost na jednu stvar?
Šta je efikasnije: multitasking ili fokusiranost na jednu stvar?
Rešavanje više rutinskih ali neophodnih zadataka istovremeno, često znači uštedu vremena. Međutim, kada su u pitanju kritični zadaci, rukovodioci trebaisljučivo da se na njih usredsrede. Multitasking je dobio na popularnosti ranih 1900-ih, kada su naučnici, baveći se istraživanjem radne efikasnosti fizičkih radnika, došli do zaključka da obavljanje više od jedne radnje u isto vreme, može da dovede do naglog skoka produktivnosti i smanji zamor. Njihova teorija danas nas prilično košta zbog toga što je opsesivno-kompulzivna potreba da radimo dve ili deset stvari istovremeno počela da pokazuje efekte suprotne onima ustanovljenim krajem prošlog veka.
Dobar primer koristi od fokusiranosti na samo jedan zadatak je olimpijski pobednik u plivanju Majkl Felps (kada uzimamo Felpsa za primer, govorimo isključivo o njegovom nesvakidašnjem uspehu na olimpijadi a ne o nedavnoj tromesecnoj suspenziji zbog fotografije na kojoj je prikazan kako puši marihuanu).Felps je, dakle, postao plivačka legenda prošlog leta, osvojivši neverovatnih osam zlatnih medalja na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. U svakoj od disciplina, njegov fokus je bio isključivo na poboljšanju vremena. To je jednostavna strategija, pod uslovom da vam se dopada. Usredsrediti se samo na jednu stvar i dovesti je do perfekcije. To je bio Felpsov način, ali je takođe i dokazani način koji garantuje vrhunsko majstorstvo i očuvanje vodeće pozicije
Dakle, po ugledu na Felpsa, na šta bi danas trebalo da usmerite svoju pažnju? Čega sve ima na vašem rasporedu? Nesumnjivo, ima mnogo stvari koje vape za vašom pažnjom, ali nemaju sve istu težinu. Odvojite malo vremena i analizirajte vašu «to-do» listu. Neke stvari su možda hitne, ali ne itako važne; suština liderstva je u tome da napravi razliku bitnog od nebitnog. Neki zadaci su izuzetno teški. Drugi, ne bi tu ni trebalo da se nalaze. Takve zadatke precrtajte ili ih ostavite po strani da kasnije o njima razmislite. Najprioritetniji stavite na vrh, koncentrišite se i završite ga najbolje što možete, pre nego što pređete na sledeći. Zadatke izvršavajte po redu, ne preskačite ništa. I što je još važnije, svoju «to-do» listu obaveza svakodnevno ažurirajte i držite je pred očima.
Postarajte se da prvo mesto zauzima problem koji predstavlja vašu najveću brigu. Recimo, ukoliko se vaš glavni proizvod prodaje ispod očekivanog nivoa, hoćete li se prvo koncentrisati na smanjenje troškova? Ne! Koncetrisaćete se na strategije i taktike podizanja prihoda. Ako se vaši najbolji ljudi isključivo tome posvete,vrlo brzo će vam ponuditi rešenje.
Nejasni prioriteti, uloge i odgovornosti, brige i neodlučnost – svi zajedno ubijaju produktivnost. Savladajte loše navike i prevaziđite ih ili će one savladati vas. Ukoliko se zateknete u kriznoj situaciji i budete prisiljeni da se istovremeno nosite sa više urgentnih problema, primenite strategiju 'zavadi pa vladaj'. Oformite tim za svaku soluciju i svoje najbolje ljude zadužite da na rešenjima rade po utvrđenom rasporedu i rokovima, baveći se jednim po jednim problemom. Naravno, timovi treba da funkcionišu paralelno i neprekidno komuniciraju. Ukoliko vam ponestane ljudi pre nego problema, biće pravi trenutak da primenite trijažu – da razdvojite mrtve od teško ranjenih ili samo povređenih – metaforički rečeno, osim u slučaju da zaključite, kao što se to nekad dešava, da je i vaša ekipa zrela za trijažu.
Kad smo već kod trijaže tima, jasno je da svi pravimo greške, a ovo uključuje i angažovanje pogrešne osobe za obavljanje određenog posla. Dati otkaz zaposlenom koji je igrom slučaja sasvim dobar čovek, jedan je od najtežih zadataka za svakoga, naročito zato što smo u takvim situacijama skloni da razmišljamo srcem. Ako znate da je osoba neodgovarajuća za neki posao, a stalno odugovlačite sa davanjem otkaza, vaša inertnost šteti kompaniji i umanjuje vam ugled („Zašto već jednom ne preduzme nešto?» pitaće se vase kolege i zaposleni). Legendarni CEO, Jack Welch (Džek Velč), nakon odlaska iz General Electric-a, rekao je da mu je, gledajući unazad, najveća greška u karijeri bila oklevanje da otpusti ljude.
Obavljanje jednostavnih zadataka koji se nalaze u donjem delu vašeg spiska je lako, ali ono neće umanjiti nervozu oko velikih stvari. Ne dopustite da vam dan za danom prolazi u telefoniranju i razmeni e-mailova, poistovećejući to sa efikasnim radom. Multitasking nije put koji vodi savršenstvu; već put ka osrednjosti i niže jer vas tera da svoje dragoceno vreme koristite za obavljanje malo vrednih zadataka. Ono nikada ne daje zapamćene rezultate, ne stvara zadovoljstvo, i olimpijskim jezikom rečeno, nikadane ne osvaja zlatnu medalju.
Opredelite se da danas uradite samo jednu stvar, ali bez premca! Svet zavisi od sposobnosti lidera da postižu dobre rezultate. Da biste uvideli svu veličinu onoga što možete da postignete, upravljajte vremenom koje vam je na raspolaganju tako da ostanete usredsređeni na najvažnije probleme ili zadatke koje imate, bilo u poslovnom, bilo u privatnom životu. Istorija nas uči da su veliki lideri ostali upamćeni po jednom, najviše dva sjajna postignuća, a ne dvadeset osrednjih. To je prava suština izuzetnosti.